PSIHOLOGIJA
Šta biste pomislili kada biste pročitali da je dolepotpisani zaboravio kako da započne ovu priču? Verovatno nije u stanju, kao i ostali ljudi, mnogo toga da zapamti.
Ljudsko pamćenje je ograničeno, naučnici godinama raspredaju koliko se, uopšte, podataka ureže u svesni um ili, kako se stručno naziva, radno pamćenje. Najsvežije istraživanje posvedočuje: tri ili četiri! Radno pamćenje (memorija) je drukčije ime za kratko pamćenje koje ukazuje da su činjenice nakratko uskladištene. Drugim rečima, kojima posvećujemo pažnju i možemo da ih koristimo.
Pređašnja proučavanja utvrdila su da se posle upamćenih sedam pojmova isključuje, iz čega je proishodila pretpostavka da telefonski brojevi ne smeju da imaju više od sedam cifara, iako su se prvobitni sastojali od dve ili tri (bilo je malo pretplatnika). Danas se smatra da je to manje od sedam, pa se ljudi snalaze na razne načine da zapamte nečiji broj na poslu ili kod kuće.
U čemu se ogleda ovo dovijanje?
Ponavljanje unatraške
Najčešće se broj razbije na skupove od tri ili četiri cifre, tako ceo ostane u pamćenju, objašnjava psiholog Nelson Kauan sa Univerziteta Misuri-Kolumbija (SAD), koji je prevodio zanimljivo istraživanje. Ispostavilo se da pamćenje, nasuprot svakojakim smicalicama da se osnaži, ima svoje prirodne granice. Naučni članak u kojem je ovo viđenje obrazloženo pojavio se nedavno u uglednom časopisu „Spisi Nacionalne akademije nauka”.
Da bi ispitanike predupredili da objedinjuju datosti ili se na druge načine ispomažu, istraživači su im prikazali površine s različito obojenim kvadratićima. Potom su pogledali pojedine neobojene, a zatim su videli jedan jedini u boji na jednom mestu. Naposletku je traženo da obojeni kvadratić postave na isti položaj s početka ispitivanja.
Nisu, dakle, mogli da pribegnu nijednom uobičajenom lukavstvu.
Uprkos tome što prosečan čovek može da zapamti tri ili četiri cifre, pojedinci su su dosezali do podviga: na Svetskom prvenstvu u pamćenju 2007. godine prisećali su se po redu više stotina cifara posle pet minuta! Čak su ovi majstori pamćenja ispočetka raspolagali moćima svakoga od nas, kasnije su usavršili vlastite sposobnosti raznoraznim postupcima i veštinama.
Često se pominje čuveno istraživanje: trkač-dugoprugaš učio je da povezuje važne cifre s vremenom prolaska pored pojedinih obeležja na putu. I tako je savladao da ponovi 80 cifara unatraške prema redosledu; kada su mu dali spisak reči, utuvio je u glavu sedam ili jednu više-manje kao i svako drugi.
Tajno zapisivanje
Najnovije istraživanje uzima u obzir prethodna i temelji se na najstrožim matematičkim proverama primenjenim da se ustanovi gde se u radnoj memoriji urezuju podaci. Kada se zamišljena polja popune upamćeno se, kao što je predviđeno, nasumično pronalazi ili pogađa. Dotični matematički obrazac (model), za ovu priliku osmišljen, omogućava da se s velikom tačnošću predviđaju budući ishodi pretraživanja.
Mada nalikuje gornjoj granici prosečnog broja pojmova kojih neko može odjednom da se priseti, radno pamćenje se razlikuje od čoveka do čoveka. Zanimljivo je da su učesnici u ispitivanju koji su se iskazali u ovakvim zadacima istovremeno imali uspeha i u učenju, razumevanju i rasuđivanju. Uobičajeno je shvatanje da je inteligencija u vezi s radnom memorijom, naglašava Nelson Kauan. Ako vam je pamćenje bolje, veruje se da su u sposobnosti u razrešavanju zagonetki bolje.
Istraživači ne znaju od čega zavise odstupanja u moćima radnog pamćenja – možda su nasledna, možda narastaju zahvaljujući različitim sredinama ili obrazovanju u ranom detinjstvu. U svakom slučaju, dobra vest je da se ona može poboljšati uvežbavanjem i da je praćena boljim rezultatima na proverama pažnje i zaključivanja.
I dalje se raspravlja u kakvoj su sprezi radna i dugotrajna memorija: jedni kažu da su to dve razdvojene sposobnosti skladištenja, drugi vele da je prva jednostavno sastavni deo druge. Mnogi naučnici pretpostavljaju da je maltene svo naše iskustvo tajnim znacima utisnuto u dugotrajno pamćenje, a da je zaboravljanje samo nemogućnost da tome pristupimo. Drugim rečima, tu je negde, ali je nevolja kako ga pronaći.